Viewing page 2 of 91

This transcription has been completed. Contact us with corrections.

Uponznao sam arhi tektonske kompozicike ove umetnice koje su, koliko zbog svoje konceptije toliko i po stepnu monumentalnosti u kome su realizovane, stvarno zalsuzile naziv vajerskih dela.

Osim velikih kompozicija, preporcujem vam minijature koje za Silu Hiks (Sheila Hicks) prestavljaju mogucnost eskapizma u njenim trenucima prinudne nepokrernosti. one predstavljaju spreg poucene delikatnosti veziljskih radova i neocekivanih kombinacija psrvarebuh "sredstvima koja su pri ruci". I ovde vuna preds tavlja osnovni materijal, ali je pomesana sa skoljkama sakupljenim na morskoj obali, sa nekoliko parcica svile razbacanih tu i tamo, cak i sa hotelskim racunom pocepanim u trake. Ovde masta doblija punu slobodu  izrazavajuci onu nezavisnost i plodnost duha koje su nam danas dragocenije nego ikad raije. Ove minijature ne lice ni na sta nama poznato. TO su prave carolije. 

Dzon Rasel (John Russell)
"The New York Times" 
25. maj 1974 godine

"Arcen Barrois" studija, 1976. (325 x 150 cm)
"Poovo nikad crno", 1976 (100 x 60 cm)
"Progutaj jednu maslinu", 1976. (200 x 60 cm)
"Oranzasta groznica", 1976. (220 x 110 cm)
"Chella" , 1972. (500 x 550 cm)
"Bab Rouah" , 1971. (500 x 350 cm)
"Chellah" , 1972 (500 x 550 cm)
"Tepih-vrata"  (zelen), 1972. (240 x 180 cm)
"Tepih-vrata" (ljubicast), 1972 (240 x 180 cm)
"Dvostruki molitveni cilim"  (siv), (240 x 240 cm)
"Molitveni cilim  (crven)", 1972. (240 x 120 cm)
"Drvo smokve" , 1970. (290 x [[strikethrough]] 0 120 cm)
"Kristobal" , 1971. (80 x 120 cm)
"Ouezzane"  , 1973. (350 x 200 cm)
"Tenancingo", 1965 (130 x [[strikethrough]] 0 30 cm)
"Cinco Pelucas" , 1967-71. (100 x [[strikethrough]] 0 50 cm)
"Zenska kapa" , 1973. (120 x [[strikethrough]] 0 60 cm)
"Tapiserije vetra",15 elemenata , 1973. (140 x 90 cm)
"Psnovo tkanje" , 1975. (120 x 120 cm)
"Krplijenje" , 1973. (220 x 200 cm)
"Dz B. So " 1975. (160 x 120 cm)
"Ekscenrticno tkanje I ", 1976 (170 x 155 cm)
"Ekscenrticno tkanje II ", 1976 (170 x 45 cm)
"Bangalore"  , 1966 (140 x 100 cm)
"Palghat"  1966. (140 x 100 cm)
"Lanena strela"  ,1975. (30 x 60 cm)
"Vruc hleb"  , 1974. (30 x 30 cm)
"Ernestova kornjaca" , 1975. (22 x 15 cm)
"Pravila etikete " , 1975 (22 x 15 cm)
"Carmel Slit " , I, II, 1973. (80 x 40 cm)
"Poravnato pod konac"  , 1969. (24 x 34 cm)
"Barelief Faniar"  , 1968. (16 x 32 cm)
"Predmeti i minijature" , 1968-76.
"Branje lavendule i lana" , 1976. (260 x [[strikethrough]] 0 140 cm)


HRONOLOGIJA

1934 Rodjena u Hejstingsu (Hastings), Nebraska, 24. jula. Otac: anglo-cerokiskog prekla. Majka: nemacko-holandskog porekla.

1945 U duhu prodicne tradicije ucila da crta i sije. 

1945-52 Srednje obrazovanje dobila u Detrotu (Detroit), Micigen, i Vinetki (Winnetka), Ilinoj. Pocinje da slika.

1952-54 Studira grafiku i grcku mitologiju. Crta prema modelima. Odlazi u posetu Meksiku. pocinje da se bavi fotografijom.

1954-57 Prelazi na Jeloc (Yale) univerzitet. Slusa tecajeve Dzozefa Albersa (Josef Albers) i Dzordza Kublera (George Kubler). Priprema diplomski rad        iz oblasti likovnih umetnosti o tekstilu iz doba pre Kolumba. Upoznaje Eni Albers Anni Albers (Anni Albers), Luisa Kana (Louis Kahn) i Dzunius Berda (Junius Bird). Tka minijature.

1957 Fulbrajtova (Fulbright) stipendija za Cilw. Prilikom ovog putovanja adrzava se tri meseca u Venecueli i upoznaje kineticke umetnike. Mnogo putuje po Kolumbiji, Ekvadoru, Peruu, Boliviji i Brazilu. U Cileu fotografise Indijance plemena Ona i Alakaluf pored Magelanovog moreuza.

1958 Izlaze slike u Muzeju likonih umetnosti i kratko vreme predaje na Uni-verzitetu u Sanjagu, Cile.

1959 Vraca se na Jelov univerzitet i slusa nastavu iz slikanja i crtanja kod Rikoa Lebrena (Rico Lebrun). Dobija zvanje magistra likovnih umetnosti. Radi na 
dokumentarnom dilmu o Feliksu Kandeli, spanskom arhitekti, u Meksiku. Udaje se za Tatija-Slabeka pcelara iz Gverera. Prva Poseta Evropi zahvaljujuci   Friburgovoj stipendiji. Pocinje izradu raznih predmeta od konca. 

1960 Kcerka Itaka (Itaka) rodjena u Meksiku. Tka jednobojne panoe "Hi eroglifi", "Be;a slova" i izradjuje seriju "Pelucas". Uponznaje Luisa Beregena koji vrlo mnogo utice na njenu percepciju. 

1961 Prva izolzba minjaturnih tkackih radova i vunenih predmeta u "Galeria Souza", Meksiko. Greta Deniel Greta Daniel) i Arthur Dreksler (Arthur Drexler)     pribavljaju dve minijature i tri hijeroglivia za Muzej moderne umetnosti u Njujorku.

1962 Predaje dizajn na "Universidad de Mexico" na poziv Matiasa Goeritza. Obrazuje kolekciju funkcionalnih tekstila na molbu Florense Noul (Florence Knoll) i Kristine Rej (Christine Rae). Noulovi saradnici ih nikad ne iznose pred javnost posle promene uprave. Vraca se u Evropu na tri meseca. 

1963 Ucestvuje na izlozbi "lstkane forme" u Muzeju savremenih zanata u Njujorku. Pocinje da se interesuje za slike Doracia. 

1964 Izlaze u Cikaskom umetnickom institutu i u "Kunstgewerbemuseum' - u u Cirihu. Vodi prvi seminar na Akademiji u